Алати за дигитализацију складишта у пракси
Алати за дигитализацију складишта доносе резултате када прво откријемо погрешан ток информација, ручне кораке и стварна ограничења капацитета.
Short Answer
Алати за дигитализацију складишта су ефикасни када се прво идентификују погрешан ток информација, ручни кораци и стварна ограничења капацитета.
Ujutru stiže hitan zahtev od kupca: da li je određeni proizvod na zalihama i može li biti poslat danas? Magacioner proverava policu, prodavac otvara svoju tabelu, a kolega traži podatke u ERP sistemu. Na sva tri mesta pojavljuje se različit broj. U ovakvim situacijama glavni problem nije nedostatak novog alata. Alati za digitalizaciju skladišta stvaraju vrednost kada prvo postane jasno gde i zašto se razlikuju stvarnost, evidencija zaliha i obećanje dato kupcu.
Skladište rastuće kompanije retko postaje teško za upravljanje zbog jedne velike odluke. Umesto toga, mnogo malih izuzetaka, koji su vremenom postali uobičajeni, grade se jedan na drugi: ručno zapisani prijemi, lokacije vođene u Excelu, prioriteti koji stižu putem e-maila, telefonski dogovori, naknadno ispravljene zalihe. Iskusni radnici neko vreme drže sistem na okupu. Međutim, sa rastućim brojem narudžbina, administracija, otkrivanje grešaka i hitne intervencije takođe rastu.
Prvo treba učiniti vidljivim proces u skladištu
Digitalizacija ne počinje nabavkom čitača bar-kodova. Prvo treba pregledati kako artikal dolazi od prijema do izdavanja i na kojoj tački se informacija stvara ili menja. Ko beleži prijem? Kada zaliha postaje dostupna za prodaju? Šta se dešava u slučaju oštećene, blokirane ili vraćene robe? Ko odlučuje o redosledu komisioniranja?
Ovo nisu administrativni detalji. Na primer, ako je roba fizički već u skladištu, ali se u sistemu pojavljuje tek posle nekoliko dana, prodaja ne radi sa stvarnim zalihama. Ako proizvod može biti na više skladišnih mesta, ali sistem prikazuje samo ukupnu količinu, vreme pretrage magacionera postaje skriveni trošak. Ako je potvrda isporuke manuelna, fakturisanje i obaveštavanje kupaca takođe mogu kasniti.
Dobra procena ne pita prvo koji softver kompanija koristi. Ona ispituje gde se isti podaci kopiraju, gde posao čeka zbog nedostatka informacija, koje izuzetke obrađuju putem e-maila i koji koraci zavise od sećanja jedne osobe. Često se već iz ovoga otkriva da kontrola koja se dugo obavljala nema stvarnu funkciju ili da upravo nedostatak kontrolne tačke uzrokuje najviše odstupanja.
Alati za digitalizaciju skladišta ne rešavaju problem na isti način
Izbor tehnologije treba da proizađe iz operativnog problema. Malom skladištu koje radi sa malo artikala možda nije potreban složen sistem upravljanja skladištem. Međutim, kod trgovca sa više kanala, gde webshop, prodavnica, veleprodajna narudžbina i spoljni prevoznik koriste iste zalihe, delimična rešenja brzo stvaraju novu potrebu za ručnim usklađivanjem.
Bar-kod, mobilni terminal i etiketiranje
Identifikacija bar-kodom je osnovna u većini skladišta jer beleži kretanje zaliha tamo gde se dešava. Prilikom prijema, skladištenja, premeštanja, komisioniranja i slanja, skeniranje smanjuje greške nastale ručnim unosom podataka. Ali samo ako su matični podaci artikala, jedinice mere, skladišne lokacije i pravila etiketiranja ispravni.
Česta greška je da kompanija kupi opremu, a da nema jedinstven odgovor na pitanje kada treba štampati novu etiketu, kako se rukuje mešovitim paletama ili šta učiniti sa nečitljivim kodom. Terminal ne može zameniti ove odluke. Međutim, dobro osmišljen proces čini rad bržim i lakše praćenim, a magacioner ne mora kasnije da se oslanja na sećanje kako bi rekonstruisao šta se dogodilo sa artiklom.
WMS ili razvoj postojećeg sistema
Sistem za upravljanje skladištem, odnosno WMS, opravdan je kada skladišne lokacije, stanja zaliha, prioriteti i izvršne zadatke više nije moguće bezbedno upravljati jednostavnom evidencijom. Može pomoći u pravilima skladištenja, dodeli zadataka, inventarisanju, izdavanju prema FIFO ili FEFO principu, kao i u organizaciji komisionih puteva.
Ovo nije uvek pravi prvi korak. Ako trenutni ERP ima odgovarajuće funkcije za zalihe, ali zaposleni vode paralelne tabele jer nedostaje jednostavan mobilni interfejs ili sistemska veza, ciljano unapređenje može biti dovoljno. Odluku određuju složenost procesa, broj transakcija, očekivana mogućnost praćenja i trošak promena. Preveliki sistem može izazvati probleme jednako kao i nedovoljan.
Integracija sistema protiv informativnih praznina
Mnoge greške u skladištu ne počinju između polica. Webshop prerano obećava dostupnost, nabavka koristi drugi broj artikla, fakturisanje ne dobija podatke o isporuci, ili se etiketa prevoznika izrađuje na posebnoj platformi. U tim slučajevima, zaposleni postaju veza između sistema: preuzimaju, prenose, kopiraju, proveravaju i ispravljaju.
Cilj integracije nije da se svi sistemi spoje u jedan. Cilj je da podaci imaju odgovornu osobu, jasan put i odgovarajuće stanje dostupno u pravo vreme. Na primer, status narudžbine treba da postane 'isporučeno' tek kada skladišni proces to zaista potvrdi. Zalihe treba da se prikazuju kao dostupne za prodaju samo na kanalu gde su rezervacije, otpisi i čekajuće prijemke uzeti u obzir.
RFID, automatizovana identifikacija i mašinska rešenja
RFID, integracija sa vagom, komisioniranje vođeno svetlom ili automatski skladišni sistem mogu doneti značajne rezultate, ali nisu univerzalni odgovor. U slučaju RFID-a, poslovni razlog je jak kada je potrebna brza, simultana ili beskontaktna identifikacija mnogih artikala, ili kada su posledice pogrešne isporuke posebno skupe. Kod automatizovanog skladištenja, dostupna površina, asortiman proizvoda, profil narudžbine i rizik od održavanja su važni faktori.
Ova rešenja zahtevaju kapital, održavanje, rezervne procedure i disciplinovano upravljanje matičnim podacima. Nije preporučljivo automatizovati proces čija se pravila menjaju svakodnevno ili u kojem izuzeci nisu razjašnjeni. Prvo operacije moraju biti stabilne, a zatim se može graditi veća brzina i kapacitet.
Na osnovu kojih podataka se može upravljati skladištem?
Jedan od najvažnijih rezultata digitalizacije nije impresivan ekran, već pouzdana osnova za donošenje odluka. Ako je tačnost zaliha nesigurna, uprava ne može razlikovati stvarni nedostatak zaliha od greške u evidenciji. Ako nema merljivog vremena obrade, nije jasno da li kašnjenje nastaje pri prijemu, skladištenju, komisioniranju ili organizaciji transporta.
Vredi početi sa nekoliko pokazatelja koji su direktno povezani sa operacijama: tačnost zaliha, stopa grešaka po narudžbini, vreme obrade narudžbina, ispunjenje rokova, razlika u inventaru i broj izuzetaka. Ovi pokazatelji se ne koriste za kažnjavanje, već za poboljšanje procesa. Ako tim redovno nalazi različite zalihe, pitanje nije ko je pogrešio, već na kojoj tački proces dozvoljava da odstupanje ostane neprimećeno.
Kontinuitet rada je takođe zadatak planiranja pri uvođenju
Skladište ne sme stati zbog pokretanja novog sistema. Zato uvođenje mora uključivati proveru podataka, pilot period, pravila o ovlašćenjima, upravljanje izuzecima i jasan plan vraćanja. Kvalitet inventara, matičnih podataka artikala i strukture skladišnih mesta nije tehnička sporedna stvar: oni određuju da li će novo rešenje moći da pruži pouzdane podatke.
Uključivanje zaposlenih je takođe praktičan zahtev. Oni prvi primećuju ako korak skeniranja usporava utovar, ako status ne opisuje stvarnu situaciju ili ako putanja propisana u sistemu ne funkcioniše u špicu. Cilj nije da sistem razmišlja umesto magacionera. Cilj je da bude manje nepotrebnog pretraživanja, pisanja, usklađivanja i naknadnih ispravki, dok su za donošenje odluka dostupne bolje informacije.
Pre sledećeg razvoja skladišta, vredi pratiti jednu narudžbinu od zahteva kupca do fakturisanja. Tamo gde se isti podaci drugi put beleže, gde posao staje zbog telefonskog poziva ili gde je odgovor u glavi jedne osobe, nalazi se stvarna prilika za razvoj. Promena ne počinje nužno sa najvećim sistemom, već sa time da rad skladišta konačno postane merljiv i zajednički razumljiv.
Planning a similar system or integration?
Show us the current process and systems. We will help identify the lowest-risk next step.
Key Takeaways
- Идентификација погрешног тока информација је кључна за успешну дигитализацију складишта.
- Ручни кораци треба заменити аутоматизованим процесима ради ефикасности.
- Разумевање стварних капацитетских ограничења помаже у оптимизацији складишних операција.
Frequently Asked Questions
Који су кључни подаци за управљање складиштем?
Један од најважнијих резултата дигитализације је поуздана основа за доношење одлука. Ако је тачност залиха несигурна, руководство не може разликовати стварни недостатак залиха од грешке у евиденцији. Ако време обраде није мерљиво, није јасно да ли кашњење настаје при пријему, складиштењу, комисионирању или организацији транспорта.
Related Engineering Insights
Zašto je isporuka spora? Skriveni razlozi
Zašto je isporuka spora? Prepoznajte kašnjenja u procesu između narudžbine, zaliha, skladišta i transporta pre nego što troškovi porastu.
Ко треба да има план континуитета пословања?
Ко треба да има план континуитета пословања? Показујемо у којим компанијама је прекид пословања ризик и како благовремено проценити критичне процесе.
Како елиминисати одобрења путем е-поште?
Како елиминисати одобрења путем е-поште тако да одлуке буду брже, праћене, контролисане и истовремено поуздане?